Perast je zasigurno jedno od najčudnijih, a po svojoj povijesti jedno od najljepših mjesta u Boki Kotorskoj. Danas ga često nazivaju najmirnijim gradom u Boki. Njegove uske uličice i brojne, uglavnom napuštene renesansne i barokne palače, svjedoče o nekadašnjem bogatstvu Kotorskog zaliva i o vremenima kada se u njemu vodio raskošan život njegovih stanovnika.novirednovirednovirednoviredPerast je nekada bio grad pomoraca, a po tome je bio poznat i van prostora Crne Gore. Vidimo i danas kako se ističu te čuvene kamene kuće i kapetanske palače. U Perastu je sačuvano 16 palata, među kojima je i barokna palata Bujovic na samom ulazu u Perast. Ostale palače su: Bronza, Šestokrilović, Mazarović, Balović, Visković, Pavlovićini, Martinović, Zmajević i drugi.novirednovirednovirednoviredSvi oni predstavljaju 12 peraških bratstava (rodova). Dok se Perastom danju i noću čuo šum koraka, i dok se ulicama vidjelo kako šetaju dame bogataša i zaljubljene djevojke, u peraškim uvalama pristajale su stotine jedrenjaka. , a Perast je danas uglavnom napušten grad, sa jedva 360 stanovnika. Iako je situacija takva, treba prošetati Perastom, ispuniti se duhom renesanse i baroka. Perast zimi ima više sunčanih sati nego poznata turistička mjesta na Azurnoj obali.novirednovirednovirednoviredIako ne nudi puno događanja, Perast je ljeti prilično zanimljiv. Tijekom srpnja i kolovoza održavaju se razne svečanosti poput tradicionalne Fasinade – ritualne procesije barki i hvalisa, koji sa sobom nose kamenje koje se zatim postavlja na otok Gospe od Škrpjela. Fašinada se održava u srpnju. Perast je u kolovozu domaćin manifestacije – Susreti klapaša – na kojoj se natjecatelji – pjevači natječu u tradicionalnom pjevanju koje je prisutno na dijelu Mediterana koji seže od Dalamacije do Crne Gore. Zbog nedostatka plažne zone, obala Perasta nije pogodna za plažni turizam.

Dubrovnik, poznat kao biser Jadrana, najljepši je hrvatski grad i nekadašnje središte Dubrovačke Republike.novirednoviredBogatstvo tradicije, kulture, povijesti i umjetnosti ogleda se osim u velikom književnom i umjetničkom opusu, i kroz veličanstvena arhitektonska zdanja poput kula, tvrđava, katedrala, crkava i palača, opasanih kamenim zidinama iz 17. stoljeća.