Njegošev mauzolej nalazi se na samom vrhu planine Lovćen, tačnije na 1660 metara nadmorske visine, na Jezerskom vrhu. Mauzolej je sagrađen kao vječna kuća Petra II Petrovića Njegoša. Njegoš je bio vladar Crne Gore, pjesnik, vladika i oličenje izuzetno hrabrog čovjeka koji je želio osloboditi svoj narod ropstva i uzdići ga ekonomski, društveno, kulturno i duhovno. Vladika je često odlazio na Lovćen da promatra prelijepu Boku s vrha planine, odakle se otvara jedan od najljepših pogleda na nevjestu Jadrana. Budući da je bio veoma mudar čovjek, Njegoš je tražio da njegova vječna kuća bude na drugom najvišem vrhu Lovćena, a da na tom najvišem vrhu bude vječno počivalište većeg vladara Crne Gore nego što je on sam bio. Tako bi se radilo, a najviši vrh Lovćena još čeka tog gospodara, boljeg od Njegoša, koji će tu počivati.novirednovirednovirednoviredPrvenstveno je ovdje po nalogu Njegoša podignuta kapela u kojoj je želio da počiva. Kapela je srušena u Prvom svjetskom ratu (siječanj 1916.), a obnovio ju je kralj Aleksandar Karađorđević 1925. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, novoformirana vlast u Crnoj Gori srušila je kapelu i umjesto crkve podigla mauzolej.novirednovirednovirednoviredSlavni kipar Ivan Meštrović napravio je skicu mauzoleja, a priča se da nikada nije doživio vidjeti svoje djelo na vrhu planine. Razne su priče o tome koliko je Ivanu Meštroviću plaćeno projektiranje mauzoleja. Prema mnogim izvorima, to je bio jedan od najskupljih projekata u tadašnjoj Jugoslaviji.novirednoviredMauzolej je otvoren 1970. godine, jer je gradnja neko vrijeme bila zaustavljena. Njegoš je prvobitno bio sahranjen u Cetinjskom manastiru, do završetka mauzoleja. Do vrha mauzoleja vodi uzak put za automobile (iz pravca sela Njeguši) i tačno 461 stepenik, koliko ima stihova u čuvenom Njegoševom književnom djelu „Gorski vijenac“.

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Park se nalazi u planinskom dijelu Hrvatske, između planinskog lanca Male Kapele na zapadu i sjeverozapadu i planinskog lanca Ličke Plješivice na jugoistoku.novirednovirednovirednoviredSvojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26. listopada 1979. godine, upisom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Godine 1997. granice nacionalnog parka su proširene, a danas se prostire na nešto manje od 300 km2.novirednovirednovirednoviredJezerski sustav sastoji se od 16 imenovanih i nekoliko manjih neimenovanih jezera, koja se kaskadno slijevaju jedno u drugo. Zbog geološke podloge i karakterističnih hidrogeoloških uvjeta jezerski sustav je podijeljen na Gornja i Donja jezera. Sustav Plitvičkih jezera završava impozantnim slapovima Sastavcima, podno kojih počinje tok rijeke Korane.novirednovirednovirednoviredNacionalni park Plitvička jezera nudi posjetiteljima sedam različitih ruta za obilazak jezerskog sustava i četiri pješačke staze. Park je otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine.